Sunni reference:

• Fat'hul Bari fi Šarh Sahih al-Buhari, Ibn Hajar al-Asqalani, V10,   p386
• Al-Fihrist, po (Ibn)-Nadim, P30
• Al-Itqan, od al-Suyuti, V1, p165
• Al-Masahif, Ibn Abi Davuda, P10
• Hilyatul awliya ', po Abu Nu'aym, v1, p67
• Al-Sahibi, Ibn Faris, p79
• 'Umdatul Qari, od al-Ayni, V20, P16
• Kanzul Ummal, al-al Muttaqi Hindski, V15, pp 112-113
• Al-Sawa'iq al-Muhriqah, Ibn Hajar al-Haythami, Ch 9, Poglavlje 4, p197
• Ma'rifat al-Qurra 'al-kibar, od al-Dhahabi , V1, P31

Također postoje izreke imama Ehli Bejta koji nam govore da je Imam Ali a.s. učinio to po nalogu Časnog Poslanika.

(vidi al-Bihar, v92, str 40-41,48,51-52).

Ovaj prijepis Kur'ana koji je sastavio Imam Ali a.s. imao je sljedeće jedinstvene karakteristike:

a)

Bio je prikupljen prema njegovoj objavi, tj. u redoslijedu kako je bio poslan.To je bio razlog da je Muhammed Ibn Sirin ( 33/653 - 110/729), poznati učenjak i Tabi'in, žalio što ovaj prepis nije prešao u ruke muslimana, te rekao:

"Ako je bio prepis  u našim rukama, mi bi našli veliko znanje u njoj ".

Sunni reference:

• Tabaqat, Ibn Sa'd, v2, dio 2, P101
• Ansab al-Ashraf, od al-Baladhuri, V1, p587
• Al- Istiab, Ibn Abd al-Barr, V3, pp 973-974
• Šarh Ibn Ebi el-Hadid, V6, pp 40-41
• Al-Tas'hil, Ibn al-Juzzi Kalbi, V1, P4
• Al-Itqan , od al-Suyuti, V1, p166
• Al-Sawa'iq al-Muhriqah, Ibn Hajar al-Haythami, Ch 9, Poglavlje 4, p197.
• Ma'rifat al-Qurra 'al-kibar, od al-Dhahabi , V1, P32

U skladu sa ovim prepisom,sunitski učenjaci su saglasni da prva Sura Kur'ana koja je poslana Poslaniku (savs) bila je Sura  al-Iqra (al-Alaq, 96.).

Sunni reference:

• Al -Burhan, od al-Zarkashi, V1, p259
• Al-Itqan, od al-Suyuti, V1, p202
• Fathul Bari, Ibn Hajar al-Asqalani, V10, p417
• Irshad al-Sari, od al-Qastalani, V7 , p454

Kao što znate Sura al-Alaq nije na početku danasnjeg Kur'ana. Također, muslimani se slažu da je ajet (05:03) bio jedan među od posljednjih ajeta objave Kur'ana (ali ne i zadnji), ali to nije zadnji ajet ovog Kur'ana. To jasno pokazuje da, iako Kur'an kojeg ga imamo na raspolaganju je potpun, nije u redosledu kako je objavljen. Tih nekoliko promjena učinili su neki ashabi sa nekim ciljem ili u najgorem slučaju,iz neznanja.

Iz tog razloga Zapovjednik vjernika, Alija a.s. često navodi u svojim pricama: 

"Pitajte me prije nego me izgubite ,tako mi Allaha, ako mene pitate o bilo čemu što bi se moglo desiti do Sudnji dana, ja ću vam reći o tome. Pitajte me,tako mi Allaha, vi nećete biti u mogućnosti da me pitati pitanjem o bilo čemu bez moga informiranja. Pitajte  me o Allahovoj knizi, tako mi Allaha, ne postoji ajet o kojem ne znam da li je poslan noću ili tijekom dana, ili da li je objavljen na ravnici ili u planinu ".

 Sunni reference:

• Al-Rijad al-Nadhirah, od al-Muhib Al-Tabarija, v2, p198
• Tabaqat, Ibn Sa'd, v2, dio 2, P101
• Al-Isabah, Ibn Hajar al-Asqalani, V4, p568
• Tahdhib al-Tahdhib, Ibn Hajar al- Asqalani, V7, pp 337-338
• Fathul Bari, Ibn Hajar al-Asqalani, V8, p485
• Al-Istiab, Ibn Abd al-Barr, V3, p1107
• Tarikh al-Khulafa, od al-Suyuti, p124
• Al-Itqan, od al-Suyuti, v2, p319

b)

Ovaj prijepis sadrži i hermeneutičko tumačenja komentara (Tafsir i Ta'wil) od Časnog Poslanika od kojih neki su poslani  kao objava, ali ne kao dio teksta Kur'ana. Mala količina takvih tekstova mogu se naći u nekih izreka u Usul al-Kafi. Ovi dijelovi podataka su Božanske komentare na tekst Kur'ana koji su bili objavljeni zajedno sa kur'anskim ajetima. Tako komentari ajeta i kur'anske ajete mogu se izbrojati do 17000 ajeta. Kao što znate sunitski, hadis el-Qudsi ( hadis u kojem je  Allahov govor) također je direktna objava, ali on nije deo Kur'ana.

U stvari Kur'an svjedoči da sve što je  Poslanik rekao  (bio direktno ili nedirektno) bila je  objava (vidi Kur'an 53:3-4). Svaka direktna  objava sadrži tumačenje i komentar Kur'ana. Osim toga, ovaj jedinstveni prijepis sadrži podatke od Casnog Poslanika o tome koji ajet bio ukinut i koji je bio dokinut, koji ajet bio jasan (Muhkam), a koji nejasan (Mutashabih), koji ajet bio opći a koji je bio specifičan.

c)

Ovaj jedinstveni prijepis Kur'ana također sadrži reference na osobe, mjesta i sl., o tome koji ajeti bili objavljeni takozvani "Asbab al- Nuzul ". Kako je zapovjednik vjernika bio svjestan ove činjenice, on bi često govorio:

 "Tako mi Allaha, nema ni jedan ajet koji je objavljen bez mog znanja, o kome ili kako je bio objavljen.Moj Gospodar obdario mi um koji je brz i zadržava pamćenje".

Sunni reference:

• Hilyatul Awliyaa, po Abu Nu'aym, V1, pp 67-68
• Tabaqat, Ibn Sa'd, v2, dio 2, P101
• Kanzul Ummal, od al-Muttaqi al-Hindski, V15, p113
• Al-Sawa'iq al-Muhriqah, Ibn Hajar al-Haythami, Ch. 9, Poglavlje 4, p197

Nakon što je sastavio ovaj prijepis, Imam Ali a.s. ga je uzeo i predstavio ga vladaru koji je došao nakon Časnog Poslanika, i rekao:

"Ovdje je knjiga Allahova, vašeg Gospodara, kako je bio objavljen vašem Poslaniku". Međutim on ga nije prihvatio rekavši : "Nama nije potreban. Mi imamo sa nama ono što posjedujemo."

Nakon toga, Imam Ali a.s. je prijepis vratio rekavši da ga nikad neće ponovo vidjeti. To je natjeralo Imama Alija da recitira sljedeći ajet iz Kur'ana:

"A kada je Allah uzeo obavezu od onih kojima je Knjiga data da će je sigurni ljudima objašnjavati da neće iz nje ništa kriti, oni su je, poslije, za leđa svoja bacili i nečim što malo vrijedi zamijenili; a kako je ružno to što su u zamjenu dobili!"  (Kur'an 3:187)

Prema recitiranom ajetu, Imam Ali znači bio je jedinstveni Bođžji komentator Kur'ana. Zapovjednik vjernika tada je sakrio prijepis Kur'ana i nakon njega prenesen je imamu kojeg je također zadržao sakrivenog . On je ostao skriven sa imamima, jedan za drugim sve do danas,  jer su oni željeli da Kur'an bude samo jedan redoslijed Kur'ana kod muslimana.Inače, ako bi ljudi imali dvije različite redoslijeda Kur'ana, kasnije neko može naneti neke promjene u Kur'anu, neki bolesni-orijentisani ljudi.

Imami su željeli da ljudi imaju jedan strogi redoslijed Kur'ana. Kur'an i komentare koji je prikupljen od strane Imama Ali (AS) nije dostupan za bilo kog Shia u svijetu, osim za imam Mahdija (AS). Ako je tada bio prijepis zapovjednika vjernika prihvaćen,danas bi imali Kur'an sa jedninstvenim komentarom u ruke muslimana,ali nazalost, ispostavilo se da ce to biti na neki drugi način komentarisan.

Ovo daje značenje izrekama u Usul al-Kafija koji kažu da niko nema znanje osim zapovjednika  vjernika a kasnije i imami koji su imali Kur'an, kako je bio objavljen, i da je Kur'an koji su imali sadrži "što se može razumjeti na nebu, itd. " i "Znanje iz knjige, je sve " jer komentari i tumačenja navedeni u prijepisu Imama Alija bili direktno od Časnog Poslanika (savs).

Allah, na kojem pripada Moć i Veličina, rekao:

"Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objašnjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega vjeruju." (Kur'an 16:89)

Ponekad riječ "tahrif" se koristi u nekih izreka, i to mora biti jasno da je smisao ove riječi mijenjanje nešto od svog odgovarajućeg mjesta na drugo mjesto,kao što su mijenjanje pravo mjesto kazne.Dakle, nema apsolutno nikakve veze s tim  ili oduzimanjem iz teksta. To je, dakle s tim što Kur'an navodi:

"Ima Jevreja koji izvrću (yuharrifuna) smisao riječima" (Kur'an 04:46).

Ovo značenje "tahrif", tj. promjena značenja ili promjena konteksta, kao što se pojavljuje u Kur'anu, nije samo primjenjena u muslimanske zajednice na ajete iz Kur'ana, nego i hadisi od Časnog Poslanika, čak i vladari koji su bili spremni za korištenje islam za njihove posebne koristi. To je taj "tahrif", sa ovom značenjem, da su imami Ahlul-Bayta uvijek tražili da se suprotstave.

Imamo jedan primjer, imam al-Baqir (AS) žalio se o stanju muslimana i njihovim korumpiranih vladara, i rekao:

"Jedna od njihove pojave je bacanje  Allahove knjige  iza leđa) (vidi Kur'an 2:101) jer su fiksne njihove riječi. Ali oni su promijenili granice (svoje naredbe) (harrafu  hududah). Oni  (ispravno) ga pripovijedaju, ali oni ne poštuju (šta) to (kaže). Neuki ljudi uživaju u njihovim čuvenih izreka , ali obrazovan narod osuđuje neznanje njihovo na promatranje (šta) to (kažu) ".

Shi'i reference:

• Al-Kafi, V8, p53
• Al-Wafi, V5, p274 i v14, p214

Ova upotreba "tahrif" uzima se kao definicija za riječ gdje god se pojavi u hadisu od imame, slično onome što Kur'an (4:46) ima koristi. Potrebno je naglasiti da se ovdje svi veliki ucenjaci Shia Imame saglasni su da Kur'an koji je danas među muslimanima isti Kur'an koji je bio poslan objavom Časnom Poslaniku, a da nije promijenjen.

Ništa nije dodato, i ništa nije nestalo od njega. Kur'an koji je sastavio imam Ali (bez komentara) i Kur'an koji je u ruci ljudima danas su identični u smislu riječi i rečenica. Nema riječi, ajete, Sure koji nedostaju. Jedina razlika je u tome da je sadašnji Kur'an (prikupljen od ashaba) nije kako je bio objavljen po redosledu.Kompletnost Kur'ana toliko je nesporan među Shiama da velika Shia učenjak, Ebu Muhammed ibn Ja'far Ali Ibn al-Husain Ibn Babwayh, poznat kao "Šejh Saduq" (309/919-381/991), napisao je:

"Naše uvjerenje je da Kur'an koje je Allah objavio Njegovom Poslaniku Muhammedu je (isto kao) onaj između dva omota(daffatayn).  I to je onaj koji je u rukama ljudi, i nije  više u mjeri od toga. Broj Sura su uglavnom prihvaćena 114 ... I onaj tko tvrdi da smo rekli da je veći u mjeri od toga,on je lažac".

Shi'i refernece:

• Šijitsko Vjerovanje (al-I'tiqadat al-Imamiyyah), po Šejha  Saduq, engleska verzija, p77 )

Treba napomenuti da je Šejh Saduq (RA) Najveći učenjak hadisa među Imami Shia i dobio je ime Šejh el-Muhaddithin (tj. najeminentnijih učenjak u hadisa). A budući da je napisao gore-pomenutu  knjigu s nazivom "vjerovanja Imami Shia," onda je sasvim  nemoguće da bi moglo biti bilo koji autentičan hadis u suprotnosti s  njim.

Važno je napomenuti da je Šejh Saduq živio u vrijeme manje skrivenosti  Imama Mahdija (AS) i on je jedan od najranijih Shia učenjaka. On je imao čast da je rođen sa dovom Imama Mahdija (AS). Za više detaljne rasprave o cjelovitosti Kur'ana, kao i mišljenje Shia, zainteresirani čitatelji mogu pogledati  "Al-Bayan", od Abul Qasim al-Khoei, pp 214-278.

Neki neupućeni protivnici Shia spominju da primijenjujemo al- Taqiyya (pretvaranje), i da nemamo stvarnog vjerovanja u Kur'ana. Nema potrebe prikriti ovdje nase vjerovanje jer ja nisam pod kazneni progon. Oni su slobodni provjeriti izreke koje smo spomenuli  ili mogu pitati njihovih "poštenih" ucenjaka za to. A istina je najbolje da se slijedi .